Današnji tempo života je izuzetno ubrzan te se čovjek mora prilagoditi uvjetima u kojima se nalazi kako bi bio zadovoljniji, zdraviji i uspješniji. Prilagodba okuženju ima utjecaja na emocionalno i psihološko stanje pojedinca, stoga bolja kondicijska pripremljenost povećava
kapacitet energije za psihološko i emocionalno naprezanje. Pravilna prehrana uz umjerenu tjelesnu aktivnost pridonosi održavanju tjelesnog i duševnog zdravlja. Prehrana pored tjelesne aktivnosti ima važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja o čemu postoji neizmjerno mnogo dokaza.
Tjelesna aktivnost i pravilna prehrana trebali bi biti imperativ u svakodnevnom životu svakog čovjeka, bez obzira na profesiju kojom se bavi. Rješavanjem štetnih navika, prevencijom burn-out sindroma te brigom o vlastitom zdravlju podižemo kvalitetu života oko sebe, popravljamo opće raspoloženje te u konačnici produljujemo životni vijek. Kumulativno djelovanje pravilnog treninga i prehrane u rekreativnom smislu potičemo tijelo na čišćenje od štetnih tvari, regeneraciju i funkciju u
punom opsegu. Brojna znanstvena istraživanja dokazala su povezanost nepravilne prehrane kao rizičnog čimbenika za nastanak brojnih kroničnih bolesti.
To su prvenstveno: bolesti metabolizma (šećerna bolest,pretilost,povišene masnoće u krvi), bolesti srčano-žilnog sustava (prvenstveno ateroskleroza koja pridonosi razvoju koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog udara), bolesti sustava organa za kretanje (poput reumatskih oboljenja, artritisa, artroze), bolesti probavnih organa, bolesti kože, bolesti središnjeg živčanog sustava te razne vrste malignih bolesti.
U cilju očuvanja zdravlja i prevenciji cijelog niza bolesti danas se ističe važnost prehrane kojom se u organizam unose sve nutritivno potrebne tvari. Zdrava prehrana temelji se na svakodnevnom unosu žitarica i proizvoda od žitarica, svakodnevnoj konzumaciji voća i povrća, najmanje jedanput tjedno konzumaciji ribe (osobito plave ribe), konzumiranju nemasnog mlijeka i proizvoda od fermentiranog mlijeka (jogurt, kiselo mlijeko, kefir) te što rjeđem konzumiranju kolača, slatkiša, gaziranih pića i industrijskih sokova.
U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH.
U samoj konačnici, ako se dobro osjećamo u vlastitoj koži dugoročno podižemo i prirodne razine endorfina, što se očituje u generalnom dobrom raspoloženju te vrlo pozitivno utječe na privatnu i poslovnu okolinu u kojoj se nalazimo. Nedvojbeno je da umjerena tjelesna aktivnost nekoliko puta tjedno u trajanju od barem trideset minuta pozitivno utječe na zdravlje, sprječava nastanak brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, pridonosi očuvanju tjelesnog i duševnog zdravlja, poboljšava intelektualne sposobnosti, olakšava održavanje idealne tjelesne težine, umanjuje posljedice stresa i poboljšava raspoloženje. Vježbati treba u skladu s dobi, tjelesnom kondicijom, zdravstvenim stanjem i tjelesnim ograničenjima.
Razmislite o tome, za promjenu (loših) životnih navika nikad nije kasno. Dakle, zdrava prehrana uz vježbanje i puno vedrine ključ su dobrog zdravlja i sretnijeg života.
Nijedan sadržaj na ovoj stranici, bez obzira na datum, nikada se ne smije koristiti kao zamjena za izravan medicinski savjet vašeg liječnika.
